Praznik Vaskrsenja Hristovog svečano i radosno proslavljen je u Episkopskom domu Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) u Nikšiću. Vaskršnju liturgiju je služio paroh nikšićki, arhimandrit Boris Bojović, u kojoj je molitveno uzeo učešća veliki broj vjernika iz Nikšića i  drugih gradova iz Crne Gore.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, Praznik nad Praznicima, Hristovo vaskrsenje iz mrtvih je pobjeda vjere i života nad smrću.

Gospod Naš Isus Hristos je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, a u neđelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Hristos je vaskrsao.

U neđelju pošto je vaskrsao, Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim apostolima. Samo apostol Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos vakrsao, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: "Nevjerni Toma". Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: poslije proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.

Na Vaskrs se otvaraju sva oltarska vrata (dveri) da bi se time pokazalo da je Hristos vaskrsenjem pobijedio smrt i otvorio Rajska vrata.

Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse". Cijela neđelja praznika zove se Svijetla nedjelja i tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.

Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji. U cijelom hrišćanskom svijetu i kod nas, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima. Jaje je symbol obnavljanja prirode i života. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Prilikom kucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse".

Pripreme za Vaskrs tradicionalno počinju na Veliki četvrtak, a nastavljaju se Velikim petkom u znak śećanja na dan kada je Gospod Naš Isus Hristos raspet na krstu na brdu Golgoti u Jerusalimu.

Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Čak ni zvona na hramovima ne zvone taj dan. Bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica. Na Veliki petak farbaju se jaja, najviše crvenom bojom koja simbolizuje Isusovu krv. Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.